Stanovnici Međudražja kod Bihaća upozoravaju na uticaj kamenoloma na okoliš
Višemjesečna eksploatacija kamena u naselju Međudražje nadomak Bihaća izazvala je ozbiljnu zabrinutost među lokalnim stanovništvom. Mještani upozoravaju na moguću ugroženost izvorišta pitke vode, oštećenja na stambenim objektima te potencijalne zdravstvene posljedice, dok nadležne institucije iznose oprečne ocjene o zakonitosti koncesije i pratećoj dokumentaciji.
Mještani, organizirani kroz neformalnu inicijativu “Plješevički otpor”, smatraju da su opći propisi o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica u koliziji s pojedinačnim dozvolama na osnovu kojih kamenolom funkcioniše.
Kako ističu, posljedice miniranja na terenu su već očigledne.
— Nezamislivo je da se vrši miniranje ovakvog intenziteta. Na mojoj kući ispucao je zid, pukla je ploča, a urušio se i zid septičke jame. Sve sam to prijavio policiji u dva navrata, ali nikakva reakcija do danas nije uslijedila — kaže Safet Seferović, stanovnik Međudražja.
Sličan problem ističe i Ivica Murgić, naglašavajući da se radovi odvijaju u neposrednoj blizini stambenih objekata i komunalne infrastrukture.
— Kamenolom se nalazi preblizu kuća. Miniranja uzrokuju oštećenja na stambenim objektima, ali i na vodovodnoj mreži koja prolazi u blizini. Cijevi pucaju, a mi smo prisiljeni sami ih popravljati i održavati — ističe Murgić.
Nakon ukazivanja na moguće nepravilnosti, Gradska uprava Bihaća analizirala je postojeći ugovor o eksploataciji kamena na toj lokaciji. Prema njihovim navodima, Gradsko vijeće je 2024. godine odobrilo prijenos ranijeg ugovora na novog koncesionara, no naknadno su uočeni određeni nedostaci, posebno vezani za vodnu dozvolu.
— Prilikom izdavanja dozvole pozivalo se na Pravilnik o vodozaštitnim zonama rijeka Klokot i Privilica iz 2009. godine, iako je od 2019. na snazi novi pravilnik — pojasnila je Vildana Zulić iz Službe za upravljanje razvojem, komunalnim djelatnostima i zaštitom okoliša.
Grad Bihać je, kako navode, o utvrđenim nepravilnostima obavijestio Agenciju za vodno područje rijeke Save i Ministarstvo privrede USK-a, u čijoj nadležnosti su koncesioni ugovori, te pokrenuo žalbeni postupak pred Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
— Grad Bihać je Ministarstvu privrede USK-a uputio akt kojim je izričito zatraženo da se ne pristupa potpisivanju novog koncesionog ugovora — dodala je Zulić.
Iz Ministarstva privrede USK-a, međutim, tvrde da takav zahtjev nisu zaprimili, već samo obavijest o pokretanju postupka pred federalnim ministarstvom.
— Žalbeni postupak okončan je 12. septembra 2024. povlačenjem zahtjeva za vođenje upravnog postupka po žalbi izjavljenoj 5. augusta 2024. Time je vodna dozvola, koju je 10. marta 2023. izdala Agencija za vodno područje rijeke Save, ostala na snazi s rokom važenja od pet godina — naveli su iz Ministarstva.
Također ističu da su, nakon zaprimanja kompletne dokumentacije i svih potrebnih dozvola, zaključili ugovor o prijenosu koncesije u skladu sa zakonskim procedurama.
Iz Agencije za vodno područje sliva rijeke Save pojašnjavaju da predmetna vodna dozvola sama po sebi ne predstavlja odobrenje za rad kamenoloma.
— Vodna dozvola se odnosi isključivo na ispuštanje otpadnih voda s lokacije kamenoloma “Podići” te na aktivnosti s mogućim specifičnim uticajem na vode tokom izvođenja radova. Ona predstavlja samo jednu od niza saglasnosti neophodnih za odobrenje rada kamenoloma, koje izdaju i drugi nadležni organi — naveli su iz Agencije.
Foto izvor : Fena/Federalna.ba
